Iako obrazovanje od kuće i nije toliko neuobičajena stvar u nekim zapadnim državama, kod nas je to potpuna nepoznanica. Hrvatska ima dugu tradiciju javnog osnovnog obrazovanja još od vremena Marije Tereze.
Portal Educentar istražio je na više od 1.170 ispitanika mišljenje javnosti o ovoj temi. Ne začuđuje da se više od 60% ispitanika protivi homeschoolingu, ponajviše zbog toga što se djeca u školi socijaliziraju sa svojim vršnjacima te savladavaju obrazovni koncept koji se provodi u školama.
63% se ispitanika protivi školovanju djece od kuće, smatrajući da djeci ne treba uskratiti socijaliziranje među vršnjacima i obrazovni koncept koji se provodi u školi.
Jedna od ispitanica kaže da veliki broj djece rado ide u školu zato da se druži s vršnjacima. Ističe važnost socijalizacije. U školi je imaju i tamo emotivno sazrijevaju, prihvaćaju druge i drugačije te pronalaze svoje mjesto u društvu. Drugi vjeruju da postoje stvari koje se mogu naučiti samo u školi.
Jedna ispitanica priznaje da nema dovoljno znanja iz svih predmeta da svoje dijete kvalitetno školuje kod kuće, unatoč svojem visokom obrazovanju. Drugi pak ističu iznimnu važnost psihosocijalne komponente. Sve više djece pati od socijalnog anksioznog poremećaja.
Djeca se trebaju znati ponašati u društvu, a to ponašanje ne mogu naučiti ako su zatvoreni u četiri zida, kažu neki ispitanici, dodajući kako je pohađanje nastave u zajednici, ne kod kuće, vrlo važno za osamostaljenje djeteta.
Ako djeca budu ostajala kod kuće sa svojim roditeljima ona neće steći radne navike koje bi usvojili tijekom obrazovanja.
Ipak 23% ispitanika podržava školovanje od kuće jer smatraju da bi svoje dijete kvalitetnije obrazovali. Neki od argumenata su da roditelji najbolje poznaju svoje dijete; njegove jače i slabije strane učenja.
Daljnji se argumenti svode na nekvalitetan kadar učitelja i nastavnika, zatim visok stupanj korupcije u javnim školama, neprepoznavanje darovitosti i talenata kod djece od strane nastavnika i učitelja.
Jedna ispitanica tvrdi da bi iz vlastitog iskustva djeteta koje je već završilo osnovnu školu sama obradila gradivo puno kvalitetnije nego škola, koju naziva krutom institucijom. Dodaje kako često na roditeljskim sastancima čuje kako nastavnici nalažu roditeljima da s djecom rade i kod kuće, za što ispitanica ne vidi smisla. Kaže da je bolje da ona s djetetom radi kod kuće dok je odmorno, no priznaje da u tom konceptu fali socijalizacija, za što vjeruje da bi se uspjelo nadoknaditi raznim radionicama, treninzima i slično.
Drugi ispitanici također smatraju kako škola nije jedino mjesto socijalizacije, a posebice ističu sport, kulturu, te kažu kako su škole mjesta gdje su djeca često žrtve psihičkih ili fizičkih ispada.
Nadalje, roditelji zamjeraju školi kompetitivni karakter s puno neravnomjernosti. Jedna ispitanica kaže da bi djecu trebalo učiti u duhu poštenja, suradnje i kolektivnosti što nije slučaj u školama.
Općenito roditelji koji zagovaraju školovanje djece od kuće smatraju da škola od djece radi robote bez vlastitog mišljenja.
Kao glavni argument za ovakav stav spominju financijske mogućnosti školovanja od kuće.
